Sjećanje na hrvatsku pobjedu ostvarenu u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ svoju punu vrijednost dobiva onda kada se čuva kao istina, prenosi novim naraštajima i pretvara u odgovornost prema slobodi izborenoj žrtvom hrvatskih branitelja.
Tu su poruku iz Knina uputili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koji su s izaslanstvom HNS-a BiH sudjelovali u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.
Najveća oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije te odlučujuća pobjeda u Domovinskom ratu i danas ostaje simbol hrvatske slobode, zajedništva i snage hrvatskih branitelja.
Uz obitelji hrvatskih branitelja, ratne zapovjednike, predstavnike braniteljskih udruga i najviše dužnosnike Republike Hrvatske, izaslanstvo HNS-a BiH položilo je vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, odajući počast svima čija je žrtva ugrađena u temelje hrvatske slobode.
„Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’ potvrdila je snagu hrvatskoga zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskoga naroda na slobodu i vlastitu državu. Ta pobjeda imala je snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je u najtežim godinama dijelio istu borbu, žrtvu i nadu. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su svojom hrabrošću, odlučnošću i žrtvom omogućili slobodu koju danas baštinimo. Naša je trajna obveza čuvati istinu o Domovinskom ratu, dostojanstvo hrvatskih branitelja i neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda“, poručio je predsjednik Čović.
Obilježavanje je započelo svetom misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. U propovijedi je kazao: „Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. ‘Oluja’ pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme.“
Nakon svete mise uslijedilo je odavanje počasti kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na središnjem kninskom trgu, gdje je mons. Bogdan predvodio molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Čović i Filipović potom su nazočili središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je podignuta zastava Republike Hrvatske.
„Oluja“ je Hrvatskoj donijela slobodu, a Bosni i Hercegovini otvorila put prema miru
Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati. U samo 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranoga područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza, čime je ostvaren najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije te jedan od ključnih ciljeva Domovinskoga rata.
Na oltar domovine u „Oluji“ su život položila 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, a dvojica hrvatskih branitelja još se uvijek vode kao nestala.
Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranoga područja, dok je hrvatsko Podunavlje poslije vraćeno mirnom reintegracijom. Istodobno je prekinuta dugotrajna opsada bihaćkoga područja i bitno promijenjen strateški odnos snaga u BiH.
Nakon „Oluje“ uslijedile su operacije hrvatskih snaga „Maestral“ i „Južni potez“, uz istodobno djelovanje i napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Time je dodatno promijenjen odnos snaga i otvoren prostor za završetak rata i početak mirovnih pregovora.
Vojni uspjesi ostvareni tijekom ljeta i jeseni 1995. godine, zajedno s međunarodnim diplomatskim djelovanjem, stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga 1995. godine u Daytonu, a potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu. „Oluja“ je tako ostala jedan od temelja moderne hrvatske državnosti i jedna od ključnih vojno-političkih prekretnica na putu prema miru u BiH.
„Sloboda se ne nasljeđuje bez odgovornosti. Zato danas prije svega zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te svima koji su svoje živote i budućnost podredili obrani hrvatskoga naroda. Zato Oluja nije samo povijesna činjenica koju obilježavamo jednom godišnje. Ona je odgovornost da mladim naraštajima ostavimo cjelovitu, jasnu i činjenicama utemeljenu istinu o vremenu u kojem je hrvatska sloboda izborena velikom žrtvom. U toj istini svoje mjesto mora imati i doprinos hrvatskih branitelja iz BiH te Hrvatskog vijeća obrane. Naša nazočnost danas u Kninu izraz je zahvalnosti, pripadnosti i odlučnosti da se nijedna žrtva ne zaboravi, a nijedan dio zajedničke hrvatske povijesti ne prešuti“,istaknula je zastupnica Filipović.
Središnji program obuhvatio je čitanje povjesnice VRO „Oluja“, minutu šutnje, počasne prelete te prikaz združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Govoreći u ime hrvatskih branitelja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma“ Robert Pujapodsjetio je na doprinos „Puma“ oslobađanju Knina i podizanju hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi te istaknuo kako će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode. Posebno je ukazao na rješavanje sudbine nestalih osoba kao najbolnije otvoreno pitanje iz Domovinskoga rata.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je povijesni značaj operacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, poručivši: „‘Oluja’ je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu. To su povijesne činjenice na kojima počiva naš ponos – miran, dostojanstven i nepokolebljiv. Oluja nas podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkoga cilja.“
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako pobjeda u „Oluji“ nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti, nego i poimanje potencijala Hrvatske, koja je u protekla tri desetljeća izrasla u snažnu državu, članicu Europske unije i NATO-a te aktera koji vlastitim glasom sudjeluje u oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti: „Do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima činio nedostižnim, a hrvatski je čovjek pokazao što može ostvariti kada vjeruje u vlastitu snagu i potencijale; zato svim hrvatskim braniteljima izražavam duboku i trajnu zahvalnost.“
U završnom obraćanju predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o iskustvu Domovinskoga rata, ulozi Hrvatske vojske te zajedničkom ratnom putu hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Ovo je bio zajednički rat. Braća po oružju, neodvojivi jedni od drugih. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HV-a. To je jednostavno istina u politici i u povijesti. Hrvatska rat nije dobila samo vojnom silom, nego i pameću“, naglasio je Milanović.
Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović, u izaslanstvu Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su i članica Predsjedništva HNS-a BiH Josipa Prskalo, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjednik Odjela za branitelje Glavnog vijeća HNS-a BiH i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković te predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a HB Jasna Zlomislić.
Izvor: hnsbih.ba
